Evropska unija je 2018. godine, predstavila svoj dugoročni cilj da do 2050. godine, emisija ugljen dioksida (CO2), iz svih segmenata industrije (energetika, transport, poljoprivreda, itd.) bude jednaka “0” (eng. zero emission). U prvoj fazi realizacije ovog plana je da do 2025. godine, emisija CO2, u odnosu na 1990. godinu bude manja za 55%.
U realizaciji tog projekta, među prvim segmentima su se našla vozila sa ugrađenim motorima sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS). SUS motori su, opravdano, proglašeni velikim zagađivačima vazduha. Da bi se zagađenje vazduha od strane SUS motora “držalo pod kontrolom” EU i SAD su uvele normative za SUS motore u pogledu emisije štetnih jedinjenja u izduvnim gasovima.
Štetne materije i jedinjenja koja su obuhvaćena ovim regulativama su:
Ako se vratimo u blisku prošlost, videćemo kako se odvijalo uvođenje EURO i Stage (zemlje EU) normi za vozila sa ugrađenim SUS motorima.
Uvođenje EURO normi odnosi se na drumska vozila:
Za poljoprivrednu, građevinsku, šumsku i rudarsku mehanizaciju, odnosno, za svu off-road vozila, od 1999. godine, uvedene su tzv. faze (eng. stage), kojima se ograničava emisija štetnih jedinjenja u izduvnim gasovima SUS motora.
STAGE I, uveden 1999. godine;
STAGE II, uveden u periodu 2001. - 2004. godine;
STAGE III, podeljen na segmente IIIa, IIIb, sukcesivno se uvodila u periodu od 2006. do 2013. godine;
STAGE IV, uvedena je od 2014. godine i koja je i dalje na snazi.
Šta se može očekivati od EURO VII norme?
Još je uvek nepoznanica, koje će se sve novine uvesti sa EURO VII normom. No, jedno je sigurno - akcenat će biti stavljen na dalje smanjenje emisije ugljen dioksida (CO2). Svakako će doći do konstrukcionih izmena na motorima i vozilima. U sistem za obradu izduvnih gasova, kod dizel motora, biće ugrađen DOC (eng. Diesel Oxidation Catalyst). Njegova uloga je da elimiše jedinjenja ugljovodonika (HC) iz nesagorelog goriva i motornog ulja.
U cilju smanjivanja emisije CO2 od SUS motora će se zahtevati veća ekonomičnost potrošnje goriva, odnosno, da iz manjih radnih zapremina razviju veću snagu i obrtni moment. Vozila će imati manju masu, u proizvodnji će se koristiti novi materijali umesto sadašnjih kompozitnih materijala, čime se smanjuje otpor kotrljanja i potrošnja goriva.
U zemljama EU, očekuje se porast proizvodnje i prodaje vozila na hibridni i elektro pogon. Prognoza je da će proizvodnja i prodaja vozila na potpuno hidbridni pogon, sa 5% učešća u 2020. godini porasti na 14% u 2030. godini. Takođe, vozila na elektro pogon sa 3% učešća, u 2020. godini, u 2030. godini će dostići 18%.
Naravno, postoje i krajnje ekstremni predlozi, koji će svakako, ostati samo predlozi. Tako je, EPHA (Evropska asocijacija za javno zdravlje) iznela predlog da se od 2028. godine obustavi proizvodnja i prodaja benzinskih i dizel vozila u zemljama članicama EU. Naravno, ovaj predlog je izazvao negativnu reakciju članica ACEA (Evropsko udruženje proizvođača automobila).
Najrealnija sugestija dolazi od Udruženja nemačke automobilske industrije (VDA) gde se naglašava da je glavni prioritet u izradi EURO VII normi nije postizanje jedinstvenog smanjenja nivoa emisija na svim nivoima, već da se zakonodavstvo učini jasnijim i jednostavnijim i da ga uskladi sa novim tehnološkim razvojem. Ipak, videćemo šta nas očekuje za 3 godine.
Preveo i priredio:
Ms. ing. Aleksandar Kekić,
Inženjer razvoja, primene i tehničke podrške, ADECO